Priredba
2013. godina
 
2012. godina
 
2011. godina
 
2010. godina
 
2009. godina
 
 

.......................................................

  Zrinski Topolovac
 
 
 

.......................................................

  Multimedija
 

.......................................................

  Impressum
Napomene
 
Kontakti
 

.......................................................

Forum
  Podržavaju nas:
30.08.2010.
Zrinski Topolovac - Povijest
.........................................................................................................................................................................................................................

 

     Mnogi se neupućeni zapitaše stigavši ovamo, kako to da su baš ove dvije riječi u imenu tog ljupkog mjesta. Otkuda "Topolovac" kad nema gotovo ni jedne topole u njemu. Više je lipa, jablana, vrba i bagrema, livadskih hrastova i oniskog voća. Pa onda "Zrinski"! Zamislite, naše je mjesto jedino u državi koje nosi ime najodličnije hrvatske velikaške obitelji zatrtog roda i imena. Upravo o tome istražujemo u zadnje vrijeme…

Državni arhiv u Bjelovaru: gruntovna knjiga

     Da, teško je seoskom naselju otprve pogoditi starost, puno teže nego gradovima, jer ondje su kamena zdanja i građevine koje se mogu poredati po postanku lijepim imenima umjetničkih razdoblja: romanika, gotika, renesansa, barok, klasicizam, secesija... Ono što se znade, naslućuje i snažno osjeti jest da je taj Zrinski Topolovac stariji i od imena čestitih bribirskih knezova Šubića, kasnije prozvanih Zrinskima. Imade Zrinski Topolovac carske pečate i odličja, dičnu prošlost i povijest teško odgonetivu i iskazivu. Rimske tragove, ilirska selišta, keltske vještine, sve nešto što bi valjalo istražiti, rasvijetliti i iskopati. Malu hrvatsku velikašku utvrdu o kojoj se ispredahu legende, otpor turskoj najezdi o čemu ostadoše ožiljci na prezimenima i toponimima. Pa terezijansku i franzjozefinsku notu, a kroz svo to tegobno doba priču hrvatskog seljaka o borbi, opstanku, slobodi, preživljavanju i trpljenju. Nekada mnogo veći nego danas, slao je on svoje sinove na pruska, francuska, talijanska, ruska i južna bojišta, kamo god je veliko carstvo osjetilo prijetnju.

     Da je područje današnje župe ranije bilo gusto naseljeno potvrđuje i činjenica da su nekad na tom istom prostoru postojale čak 4 župe! 1334. godine se spominje župa Bl. Dj. Marije na posjedu Bradna, pače dvije župe. Naime, spominje se i crkva sv. Ladislava, vezano uz Bradnu, što bi odgovaralo Ladislavu Sokolovačkom. Te dvije župe bile su 1501. godine u okviru Kalničkog arhiđakonata. Isprave spominju župu Sv. Križa sa sjedištem in Velyka, danas u Gornjem Križu. Tada se uz župu Sv. Križa na Velikoj spominje i župa u Domanjkušu, tada obje župe u donjem dijelu Komarničkog arhiđakonata. Tek 1591. godine spominje se župa Topolovec (Topolovecz) u donjem dijelu Komar- ničkog arhiđakonata.

Generallandesarchiv - Karlsruhe: Nicolo Angielini, 1566. g.,
crtež veličine 57x44 cm

     U XVI. st. Topolovac je tvrđavno naselje, u kojem se spominje utvrda za obranu od Turaka. Upravo su turske provale izmijenile sliku ovoga kraja. Radi učestalih borbi i migracije stanovništva, župe su propale. Dosta rano obnovljena je samo župa Topolovec, svakako prije nego navode šematizmi 1667. godine. Ona je u XVIII. st. obuhvaćala silno veliko područje bilogorskoga kraja, a onda se postupno smanjivala oživljavanjem, nekih danas susjednih župa (npr. Rovišće) ili osnutkom novih (npr. Donji Mosti). U današnjim granicama nalazi se od 1965. godine.

opširnije: predavanje prof. Željka Pleskalta

2010. © Dani Zrinskih | Sva prava pridržana